Članak Irene Ujčić-Rob, dipl.oec. objavljen u Narodnom zdravstvenom listu

Plaža za osobe s invaliditetom „Kostanj“

DOSTUPNOST BLAGODATI MORA

Zašto se događa dvostruka hendikepiranost osoba s invaliditetom? Možda je najveći problem u promjeni shvaćanja invaliditeta. Tri desetljeća osobe s invaliditetom zahtijevaju da im se pristupa sa socijalnog, a ne s medicinskog motrišta.

Socijalni pristup podrazumijeva invaliditet uzrokovan barijerama u okolišu, poput mentalnih, građevinskih i socijalnih. Baš su one najveći ograničavajući čimbenik samostalnog življenja ljudi s invaliditetom te im priječe veće sudjelovanje u životu zajednice. Invaliditet sam po sebi nije i ne mora biti ograničavajući. Prema tom modelu, zajednica se svim svojim sadržajima prilagođava potrebama svih građana, uključujući građane različitih mogućnosti.

Rušiti barijere

Čini se da je danas, ako ste osoba s invaliditetom, lakše otići u bilo koji od trgovačkih centara nego na plažu. Nažalost, nimalo ne pretjerujemo. Potvrđuju to i rezultati našeg istraživanja o pristupačnosti plaža u Primorsko-goranskoj županiji iz 2013. godine. Cilj istraživanja bilo je prikupljanje inicijativa za pristupačnost moru, senzibiliziranje zainteresirane javnosti, ispitivanje kapaciteta za produženje turističke sezone. Ciljane skupine bile su osobe s tjelesnim oštećenjem i njihove obitelji, jedinice lokalne samouprave i turističke zajednice u PGŽ.Planirali smo predstaviti vlastita iskustva i pozitivnu praksu u otklanjanju barijera pristupačnosti moru za osobe s invaliditetom, a očekivani rezultat bilo bi poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom. Na području Kvarnera postoji stogodišnja tradicija lječilišnog turizma. Kako u prosjeku 10% populacije čine osobe s invaliditetom, destinacije koje nude pristupačne plaže i smještajne kapacitete moći će ih masovnije privlačiti. Na Kvarneru postoji značajan broj plaža koje su nosioci Plave zastave. Naša je želja da svaki grad i općina u PGŽ, smješteni na obali mora, osposobe barem jednu plažu koja će biti u potpunosti prilagođena osobama s invaliditetom. U Primorsko–goranskoj županiji dužina morske obale iznosi 1.065 km. Općine i gradovi na obali su Mošćenička Draga, Lovran, Opatija, Rijeka, Kostrena, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski, Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Baška, Punat,Krk, Malinska-Dubašnica, Cres, Mali Lošinj, Lopar i Rab. Na plažama u Mošćeničkoj Dragi, Rabu, Nerezinama i u Baški postoje rampe ili staze za ulazak u more. Plaže obilježene Plavom zastavom i s pristupom morujesu Kovačine na Cresu, glavna gradska plaža u Crikvenici, gradska plaža Lišanj Novi Vinodolski, plaža Ičići, Porporela Krk, Rupa Malinska, Rajska plaža Lopar.

Tradicija duga preko 30 godina

Godine 1977. osnovano je Društvo tjelesnih invalida grada Rijeke, a iskustvo naše Udruge s plažom za osobe s invaliditetom započelo je 1985. godine.Osnivač i prvi predsjednik dr.Anton Nino Žiković, liječnik u ZZZZ u Rijeci, bio je pokretač i sudionik u izgradnji plaže za osobe s invaliditetom Kostanj, koja je svečano otvorena 31.srpnja1985. godine. Godine1996.grad Rijeka pokreće projekt proširenja i suvremenog opremanja postojeće plaže za osobe s tjelesnim invaliditetom. Plaža Kostanj danas je jedna od najopremljenijih na Jadranu. Prostorno rješenje omogućava osobama s invaliditetom svih uzrasta jednostavno kretanje i funkcionalno korištenje cijelog prostora za kupanje, rehabilitaciju i odmor. Dio plaže izgrađen je u terasama. Plaža ima rampu za ulazak u more, prilagođen sanitarni čvor, tuševe, rukohvate i zaštitnu mrežu u moru. Plaža Kostanj prva je riječka plaža kojoj je 2010. godine dodijeljena Plava zastava. Što se tiče pristupačnosti,plaža nije zatvorenog tipa, ali svi posjetioci trebali bi uvažavati kućni red plaže, što podrazumijeva da osobe s invaliditetom uvijek imaju prioritet, jer one ne mogu koristiti druge plaže. Funkcionalnost je besprijekorna, ali prilazje bolna točka plaže Kostanj. Šetnica koja je pretvorena u kolnik velika je improvizacija koja predugo traje. Parkiralište ima nedovoljanbroj parkirališnih mjesta. U sezoni kupanja spasioce spasilačke služba angažira Grad Rijeka, a počeli su raditi 2008. godine. Od 1985. do 2007. na plaži su tijekom sezone kupanja bili angažirani banjini koje je financirao Grad Rijeka preko Društva tjelesnih invalida Grada Rijeke. Njihova obveza bila je da svakog punog sata podižu i spuštaju rampu na prilaznoj cesti, osiguravaju red na parkiralištu, brinu o čistoći sanitarnog čvora, stepenica i rampe za ulaz u more,pomažu korisnicima, iznose i vraćaju u kontejner suncobrane, stalke i stolice svakoga dana. Kada bi se banjini vratili na plažu, kvaliteta usluge značajno bi porasla. Prateći smještajni kapaciteti ne postoje u blizini plaže. U proteklom periodu od 30 godina mnogo je ljudi provelo i provodi svoja ljetovanja na plaži, koja je na početku bila zamišljena kao okupljalište i dnevni boravak lokalnih korisnika. Fizička aktivnost, blagotvornodjelovanje mora i sunca pozitivno utječu na korisnike. Dugogodišnji gosti dolaze individualno i grupno, a ima ih iz cijele Hrvatske i Europe. Posjećujući godinama istu plažu i šireći priču o njoj u svojim sredinama, oni rade besplatnu promidžbu našeg grada i županije. Društvo tjelesnih invalida grada Rijeke ove će godine organizirati 20. susret osoba s invaliditetom, 25.lipnja, na kojem očekujemo 350-400 gostiju iz Rijeke, Primorsko-goranskežupanije i cijele Hrvatske.

Irene Ujčić-Rob, dipl.oec.